Yaponiya: Versiyalar orasidagi farq
Kontent oʻchirildi Kontent qoʻshildi
Tahrir izohi yoʻq |
|||
Qator 1:
{{Yaponiya_info}}
'''Yaponiya''' ({{lang-ja|日本}}<ref>Mamlakatning nomidagi ierogliflar
== Siyosiy tuzilmasi ==
{{main|Yaponiya siyosiy tuzilmasi}}
Yaponiya konstitutsion monarxiya hisoblanadi. [[Yaponiya konsitutsiyasi]] [[3-may]] [[1947|1947-yilda]] kuchga kirdi va asosan AQShning okkupatsion kuchlari tomonidan tuzilgan edi. [[Yaponiya Konstitutsiyasining to'qqizinchi moddasi]] mamlakatni urush olib borish hamda qurolli kuchlarga ega
=== Imperator ===
{{main|Yaponiya imperatori}}
Konstitutsiya
=== Parlament ===
Yaponiya parlamenti ikki palatadan tashkil topgandir: Namoyondalar palatasi va Maslahatchilar partiyasi.
* '''Namoyondalar palatasi''' 4 yilga saylanadigan 480 ta deputatdan iboratdir. Yosh tsenzi
* '''Maslahatchilar palatasi''' 6 yilga saylanadigan 252 ta deputatdan iboratdir. Yosh tsenzi
=== Hukumat ===
[[2007]] yil [[25 sentabr]] kuni [[Sindzo Abe]]ning
[[Sindzo Abe]] [[2006]] yilning [[26 sentabr]] kuni bosh-vazir etib tayinlangan edi, va lavozimdan ketishi haqida [[2007]] yil [[12 sentabr]] kuni xohish bildirgan edi. Ketishining asosiy sababi deb, u tomonidan ishlab chiqilgan terrorizmga qarshi kurash rejasining demokratik partiya tomonidan
Ajdodlar davomchisi,
Avvalgi bosh-vazir
[[2005]] yil [[11 sentabr]] kuni navbatdan tashqari saylovlarda YLDP parlamentdagi 480 ta
Koidzumi, [[2006|2006 yilning]] noyabr oyida
=== Siyosiy partiyalar ===
* [[Yaponiya liberal-demokratik partiyasi|Liberal-demokratik partiya]] (自由民主党 ''dziyu: minsyu to:'')
* Demokratik partiya (民主党 ''minsyu to:)
* Sof hukumat partiyasi (公明党 ''ko:mey to:'')
* [[Yaponiya kommunistik partiyasi|Kommunistik partiya]] (共産党 ''kyo:san to:'')
* Ijtimoiy-demokratik partiya (社会民主党 ''syakay minsyu to:'')
Qator 34:
=== Sud tizimi ===
Sud tizimining eng yuqori organi
== Geografiya ==
Qator 40:
{{main|Yaponiya geografiyasi}}
Yaponiya [[Tinch okeani]]ning
== Aholisi ==
Qator 46:
=== Regionlar ===
Tarixan Yaponiya sakkizta regionga
====
[[Yaponiya prefekturalari]]
{{main|Yaponiyaning ma'muriy bo'linishi}}
Yaponiya 47 ta [[Yaponiya prefekturalari|prefekturalarga]]
{| border=0 cellspacing=0 cellpadding=4
Qator 111:
{{main|Yaponiya shaharlari}}
# [[Tokio]] (8 444 531)
Qator 127:
{{main|Yaponiya iqtisodiyoti}}
Yuqori texnologiyalar ([[elektronika]], [[robototexnika]]) kuchli rivojlangan. Bundan tashqari [[avtomobil]]sozlik ham yaxshi rivojlangan. [[Qishloq ho'jaligi]] davlat tomonidan subsidiya etiladi. [[Sinkansen|
Eksport tuzulmasi: [[kompyuter]]lar, elektrotexnika, avtomobil.
Import tuzilmasi: ximikatlar,
Xalq
* Hizmatlar sferasi 61
* Sanoat 37
* Qishloq
=== Ish bilan
Ishsizlik darajasi 4,2
=== Aviasozlik ===
1962 yil mamlakatda birinchi fuqarolar (tijorat) samolyoti qurildi.
2003 yili Yaponiyada aviatsiya sohasini rivojlantirish
=== Energetika ===
==== Atom energetikasi ====
2006 yil
=== YaIM ===
2004 YaIMning
2005 yil [[YaIM]] 1,3
2006 yilning birinchi yarim yilligida iqtisodiyotning
== Nobel laureatlari ==
Qator 167:
{{main|Yaponiya madaniyati}}
Eramizning
== Tashqi siyosat ==
=== [[Xitoy]] ===
Yaponiya TIV
=== [[KXDR]] ===
* V noyabre 2004 goda v [[Пхеньян]]e v techenie nedeli proxodil reshayuщiy raund peregovorov mejdu KNDR i Yaponiey po voprosu o yaponskix grajdanax, poxiщennix v 1970-[[1980-е]] godi severokoreyskoy razvedkoy. K etomu momentu KNDR osvobodila pyat poxiщennix i chlenov ix semey. Ranee [[Ким Чен Ир]] priznal, chto vsego poxiщennix bilo 13 chelovek, no sudba ostalnix neizvestna. Yaponiya obvinyaet KNDR v nejelanii raskrit informatsiyu ob ix sudbe i vidat ix v sluchae, esli oni eщyo jivi. Vsyo, chto yaponsi smogli poluchit v xode peregovorov, — eto sem konteynerov s lichnimi veщami i dokumentami poxiщennix.
* V dekabre 2004 goda obщestvennoe mnenie [[Япония|Yaponii]] viskazivaetsya za vvedenie sanksiy v svyazi so skandalom vokrug praxa, peredannogo Tokio v noyabre severokoreyskimi vlastyami. DNK-analiz ostankov pokazal, chto oni prinadlejali ne yaponskoy devochke Megumi Yokote, poxiщennoy v [[1977|1977 godu]] spesslujbami KNDR, a dvum drugim lyudyam, ne vxodivshim v chislo poxiщennix yaponsev.
* [[10 декабря]] parlament Yaponii prizval pravitelstvo rassmotret vopros o primenenii k KNDR ekonomicheskix sanksiy. V kachestve pervogo shaga pravitelstvo prinyalo reshenie prekratit okazanie [[КНДР]] prodovolstvennoy pomoщi. A v parlamente aktivizirovalos obsujdenie voprosa o sanksiyax, kotorie mogut predusmatrivat zakritie yaponskix portov dlya severokoreyskix sudov, zapret na perevod v KNDR sredstv ot projivayuщix v Yaponii koreysev i dr.
* Nesomnenno, chto [[Пхеньян]] mojet ispolzovat vvedenie sanksiy kak predlog ne prodoljat shestistoronnie peregovori po severokoreyskoy yadernoy probleme ili potrebovat isklyucheniya Yaponii iz chisla ix uchastnikov.
=== [[Rossiya]] ===
* 14 dekabrya 2004 goda ministr oboroni SShA [[Дональд Рамсфельд]] virazil gotovnost posodeystvovat Yaponii v razreshenii spora s [[Россия|Rossiey]] po povodu [[Курильские острова|Yujnix Kuril]]. Eto mojno rassmatrivat kak kompensatsiyu za gotovnost Yaponii otkazatsya ot vvoda protiv KNDR ekonomicheskix sanksiy, sposobnix sorvat peregovori po severokoreyskoy yadernoy probleme, ili kak otkaz SShA ot neytraliteta v yaponsko-rossiyskom territorialnom spore.
* V nachale oktabrya 2006 goda yaponskaya torgovo-investitsionnaya korporatsiya „[[Mitsui]]“ podpisala soglashenie s rossiyskim „[[Техснабэкспорт]]om“ o sovmestnoy realizatsii proekta po razrabotke texniko-ekonomicheskogo obosnovaniya po osvoeniyu odnogo iz uchastkov zoni „Yujnaya“ Elkonskogo uranovogo rayona v [[Якутия|Yakutii]]. Obщaya summa investitsiy v proekt sostavit okolo 245 mln dollarov. 6 mln dollarov budet napravleno na razrabotku texniko-ekonomicheskogo obosnovaniya proekta, yaponskoy storone budet prinadlejat 25 % v proekte. Polnaya proizvodstvennaya moщnost, vixod na kotoruyu ojidaetsya k 2015 godu, sostavit 1 tis. tonn [[уран (элемент)|U<sub>3</sub>O<sub>8</sub>]] v god, pervie postavki zaplanirovani na 2009 god. hh
* Premer-ministr Yaponii Yasuo Fukuda virazil namerenie razvivat dvustoronnie otnosheniya s Rossiey, v to je vremya reshaya problemu Kurilskix ostrovov. Ob etom on zayavil 1 oktabrya 2007 g. v parlamente, gde vistupal s programmnoy rechyu. Fukuda oboznachil prioriteti vneshney politiki Yaponii. Po slovam premera, ego pravitelstvo prodoljit kurs yaponskix vlastey, napravlenniy na razvitie ekonomicheskix svyazey s Rossiey. Pri etom Tokio prodoljit popitki reshit problemu Kurilskix ostrovov, nazivaemix v Yaponii „severnimi territoriyami“. Yaponskaya storona vidvigaet pretenzii na yujnie Kurilskie ostrova — Kunashir, Iturup i Maluyu Kurilskuyu gryadu, motiviruya ix ssilkami na rossiysko-yaponskiy Traktat o torgovle i granitsax 1855 g., po kotoromu ukazannie ostrova bili priznani yaponskimi. Eta territoriya stala rossiyskoy posle Vtoroy mirovoy voyni na osnove dostignutix mejdunarodnix dogovorennostey. Peredachu etix ostrovov Yaponiya vosprinimaet kak pervoe i obyazatelnoe uslovie zaklyucheniya mirnogo dogovora s Rossiey — formalno dve strani do six por naxodyatsya v sostoyanii voyni.
=== [[AQSh]] ===
== Qurolli kuchlar ==
Posle Vtoroy mirovoy voyni Yaponii bilo zapreщeno imet svoi voorujyonnie sili. Statya 9 Konstitutsii Yaponii zapreщala strane imet svoyu armiyu i uchastvovat v voynax. V Yaponii suщestvovali tolko nebolshie sili samooboroni. Odnako v poslednie desyatiletiya eto bilo fakticheski formalnostyu, poskolku na voorujenii sil samooboroni bilo visokotexnologichnoe orujie, ix chislennost dostigla 240 tisyach, voenniy byudjet, sostavlyayuщiy 44 mlrd dollarov — odin iz samix bolshix v mire, nebolshoy kontingent yaponskix voysk uchastvoval v irakskoy kampanii.
[[15 декабря]] [[2006]] goda v suщestvuyuщee polojenie veщey poluchilo yuridicheskoe oformlenie. Bilo uchrejdeno ministerstvo oboroni i sili samooboroni ofitsialno transformirovani v voorujennie sili. Izmeneniya v Konstitutsii Yaponii pozvolyayut primenyat voorujennie sili v mejdunarodnix mirotvorcheskix operatsiyax, zakreplyaya fakticheskoe polojenie veщey.
== Yapon kalendari ==
Qator 198:
|-
! Sana
!
! Mahalliy nomlanishi
! Izoh
Qator 208:
|-
| Yanvarning ikkinchi dushanbasi
|
| 成人の日 ''seydzin no hi''
|
Qator 248:
|-
| Sentyabrning uchinchi dushanba kuni
| Kattalarni
| 敬老の日 ''keyro: no hi''
|
|-
| taxminan [[23 sentyabr]]
| Kuzgi tengkunlik
| 秋分の日 ''
|
|-
Qator 278:
|}
== Yaponskie gazeti ==
Po summarnomu tiraju ejednevnix gazet (72,7 mln ekz.) Yaponiya zanimaet pervoe mesto v mire, po kolichestvu gazet na dushu naseleniya (592 ekz. na 1 tis. chel.) — vtoroe mesto, ustupaya lish Norvegii.
Sayti krupneyshix yaponskix gazet:
* [http://www.asahi.com/
* [http://www.yomiuri.co.jp/
* [http://www.mainichi.co.jp/
* [http://www.nikkei.co.jp/
* [http://www.japantimes.co.jp/ The Japan Times]{{ref-en}}
== Razlichnie voprosi ==
* [[Телекоммуникации в Японии]]
* [[Транспорт в Японии]]
Qator 295:
* [[Международные отношения Японии]]
==
<references/>
== Adabiyotlar ==
* [http://www.mith.ru/cgi-bin/yabb2/YaBB.pl?board=east;action=display;num=1112608141
* [http://www.mith.ru/cgi-bin/yabb2/YaBB.pl?board=east;action=display;num=1134827063
* [http://ec-dejavu.ru/s/Samurai.html
* [http://ec-dejavu.ru/s/Sake.html
* [http://ec-dejavu.ru/k/Kiss_Japan.html
* [http://ec-dejavu.ru/h/Hokku.html
* [http://ec-dejavu.ru/p/Personality_Japan.html
== Havolalar ==
* [http://www.uz.emb-japan.go.jp/ Yaponiyaning
{{osiyo mamlakatlari}}
|